Upoznajte Kotor | Upoznajte Kotor |
|
|
|
Boka Kotorska, kao jedini fjord na Mediteranu, u julu 2000. godine uvrštena je u jedan od 25 najljepših fjordova na svijetu. Zbog jedinstvene mješavine različitih kulturnih uticaja Kotor je 1979. godine upisan u Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Bedemi grada Kotora
Kotor je jedan od rijetkih mediteranskih gradova koji je do danas sačuvao svoj fortifikacioni sistem. Kotorski bedemi su jedan od glavnih motiva i razloga za upis ovog grada i njegovog kulturno - istorijskog područja na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, 1979. godine. Fortifikacioni sistem tvrđave i bedema razvijao se vjekovima Zidine su duge 4,5 km, visina na pojedinim mjestima dostiže i do 20 m, a debljina im varira od 2 do 16 metara . Na 260 m nadmorske visine nalazi se tvrđava San Giovanni, na čijoj osnovi ima tragova ilirskog doba.
Glavna gradska vrata
Vrata su okružena masivnim kamenim blokovima, od kojih su sastavljeni i okolni kameni stubovi. Morskim vratima prolazimo kroz zasvedeni prolaz. Na desnoj strani nalazi se gotički reljef iz XV vijeka koji prikazuje Bogorodicu sa Hristom, na lijevoj strani je Sveti Tripun sa modelom grada, a na desnoj Sveti Bernard koji drži hostiju. Pored glavnih, u grad se može ući i kroz Sjeverna i Južna gradska vrata. Sjeverna gradska vrata su znatno manja od Morskih. Sagrađena su u spomen neuspjelog napada turskog admirala Hajrudina Barbarose 1539. godine. Južna gradska vrata ili Vrata od Gurdića nisu imala samo jednu kapiju kao Morska i Sjeverna, već čitav sistem od tri pojasa kapija iz različitih perioda gradnje.
Glavni gradski trg
Trg od oružja je ujedno i najveći gradski trg. Svoj naziv duguje činjenici da se na tgu, posebno u Arsenalu, u mletačko doba opravljalo i skladištilo oružje. Na Trgu se nalazi Toranj za sat, Providurova (Kneževa) palata, zgrada Arsenala, Napoleonovo pozorište i Kula gradske straže .
Toranj za sat
je jedan od simbola grada Kotora. Zauzima
centralno mjesto na Trgu od oružja, nasuprot glavnim gradskim vratima.
Toranj je nastao 1602. godine, ali se
pretpostavlja da građevina nije bila završena u vrijeme potresa 1667. godine,
pošto se Kula tada znatno nakrivila prema zapadu i moru. Kasnije su uslijedili
pokušaji da se daljim zidanjem ispravi ovaj nedostatak. Međutim, toranj se
nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine ponovo iskrivio. Toranj za sat je
građen jednim dijelom u zrelom baroknom stilu, dok sjevernu i istočnu fasadu
karakteriše gotički stil. Ispod Tornja od sata nalazi se Stub srama. Jedan od
načina kažnjavanja karakterističnih za Kotor je bilo postavljanje okrivljenog
ispred stuba srama, kako bi svi građani saznali za njegov prestup.
Palata Beskuća
nastala je sredinom XVIII vijeka. Palata je jednostavne forme bez mnogo dekorativnih elemenata . Najznačajniji
ukrasni elemenat na palati je gotički portal , koji je pripadao porodici Bizanti .
Portal predstavlja pravo remek djelo cvjetne gotike. Palata je pripadala sada već izumrloj porodici Beskuća koja se krajem XVIII vijeka posebno uzdigla i dobila plemstvo. Porodična legenda kaže da je konte Jozo Beskuća namjeravao da u svom posjedu ima sto kuća, pa da nakon toga promijeni prezime u Stokuća, ali mu to nije pošlo za rukom. Poslije nestanka porodice Beskuća početkom XIX vijeka, palata je postala vlasništvo Opštine Kotor.
Palata Bizanti
jednom je fasadom okrenuta ka Trgu od oružja, a
drugom prema ulici koja vodi ka Trgu
od brašna . Nastala je u XIV vijeku. Nakon zemljotresa 1667.
godine, palata je promijenila svoj prvobitni izgled. Dodato je sjeverno krilo
palate, o čemu svjedoči i grb sa inicijalima Nikole Bizantija i godinom gradnje
1674. na istočnom zidu palate. Oba krila palate povezuje unutrašnje dvorište sa
stepeništem koje daje palati renesansni oblik. Prozori, portali, stepenište i
krunište bunara sa porodičnim grbom imaju odlike baroka.
Trg od brašna - Ulicom pored palate
Bizanti dolazi se do Trga od brašna. Trg od brašna dobio je ime po magacinima
za
brašno, koji su se ranije tu nalazili. Na ovom
trgu su palate plemićkih porodica Pima i Buća. Palata Pima svojom ljepotom dominira trgom. Nastala je nakon
zemljotresa 1667. godine. Ulazni portal palate sa terasom građen je u
renesansnom stilu, dok su prozori i gornji balkon, koji leži na 12 konzola, u
baroknom stilu. Balkonska ograda je rad kotorskih kovača. Iznad glavnog portala
nalazi se grb porodice Pima, koji pridržavaju dva anđela. Palata je obnovljena
nakon zemljotresa 1979. godine .
Palata Buća se nalazi nasuprot palate Pima. Njen današnji izgled ne oslikava istorijski značaj porodice Buća, jedne od najznačajnijih porodica u Kotoru. Izvorna gotička palata nastala je početkom XIV vijeka, ali je u nekom od zemljotresa znatno uništena. Obnovljena je nakon potresa 1667. godine, kada je dobila približno današnji oblik. Od raskošne gotičke palate ostala je samo jedna bifora sa zapadne strane, vidljiva jedino sa gradskih zidina. Trg Svetog Tripuna - Na
ovom trgu nalaze se zgrade najvažnijih institucija
: zgrada Opštine , Biskupija , Istorijski arhiv , Zavod za zaštitu spomenika kulture i katedrala Sv. Tripuna .
Katedrala Svetog Tripuna - romanička
crkva, nastala 1166. godine na mjestu na kojem se nalazila manja crkva iz IX
vijeka
.
Sadašnja katedrala je trobrodna, nekoliko puta
je renovirana, naročito nakon zemljotresa 1667. godine, kada su bili uništeni
zvonici i dio fasade. Nakon zemljotresa, novi zvonici su izgrađeni u baroknom
stilu. Naročitu pažnju privlače rozete na fasadi koje su nekada bile romaničke,
a danas su profilisane gotičko-renesansnim motivima. Katedrala Svetog Tripuna
posjeduje bogatu zbirku umjetničkih slika: Marina Lovrovog Dobričevića, Tripa
Kokolje, Paola Veronezea, ?erolima di Santa Kroće i drugih sjajnih umjetnika. U
katedrali je i bogata kolekcija zlatnih i srebrnih relikvija, djela lokalnih
majstora iz perioda od XIV do XVIII vijeka. Unutrašnjost katedrale oslikana je
freskama koje su radili grčki majstori. Najznačajniji dio unutrašnje dekoracije
je romaničko-gotički ciborijum iz XIV vijeka, koji se nalazi nad glavnim
oltarom. Na zidu apside je Zlatna pala sa prikazom Hrista, Bogorodice, Svetog
Jovana i Svetog Tripuna, kao i 16 drugih svetitelja. Rad je kotorskih zlatara
iz XV vijeka.
Palata Drago građena je u XIV i XV vijeku sa svim elementima gotike. Palata se sastoji iz dva krila - jugozapadnog i sjevernog. Kao dekorativni element često se javlja zmaj koji se nalazi i na grbu porodice Drago. Prozori i portali su gotički profilisani i veoma lijepo isklesani. Palata je bila oštećena u zemljotresima 1667. i 1979. godine. Danas je u palati Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. Biskupija je najstarija institucija u Kotoru. Današnja zgrada biskupije nalazi se neposredno uz katedralu Svetog Tipuna i pripadala je, takođe, familiji Drago.
Palata Grgurina
pripadala je plemićkoj porodici Grgurina, nastala je u XVIII vijeku. Građena je
u baroknom stilu, sa fasadom na
kojoj dominiraju kameni balkoni sa balustradama. Posebno je interesantan originalno sačuvani raspored prostorija na spratovima po principu preuzetom iz Venecije: kuća gospodara ima četiri sobe i jedan salon. Danas se u palate nalazi Pomorski muzej Crne Gore, čija zbirka prikazuje razvoj pomorstva i kulturni nivo stanovnika Crnogorskog primorja i Boke. Česma Karampana -
u prošlosti jedini izvor slatke vode u gradu. U sadašnjem obliku česma potiče iz epohe baroka , sa kraja XVII ili početka XVIII vijeka. Kovana ograda je djelo nekog od brojnih mastora kovača .
Crkva Sv. Luke ima odlike romaničke i vizantijske arhitekture. Izgradio je
Mauro Kacafrangi 1195. godine, o čemu svjedoči ktitorski
natpis na zapadnoj
fasadi. Ovo je skromna jednobrodna crkva, čiji je glavni brod podijeljen na tri
traveja, istovremeno jedina građevina u gradu koja nije pretrpjela značajnija oštećenja
tokom zemljotresa. Crkva Svetog Luke ubrzo nakon izgradnje oslikana je freskama,
od kojih su ostali samo fragmenti na južnom zidu. Ikonostas crkve je djelo daskala
Dimitrija, rodonačelnika Bokokotorske slikarske škole Rafailović iz XVII vijeka.
Ova crkva je nekada bila katolička, ali je kasnije data na korišćenje
pravoslavnim vjernicima. Crkva ima dva oltara - katolički i pravoslavni. Pod u
crkvi je sačinjen od nadgrobnih ploča na zajedničkim grobnicama kotorskih građana,
jer su se sve do 30-tih godina sahranjivanja obavljala u samoj crkvi .
Crkva Svetog Nikole - Izgradnja
crkve počela je 1902., a završena je 1909. godine, o čemu govori natpis na
fasadi. Crkva je sagrađena u pseudovizantijskom stilu. Ovo je jednobrodna
građevina, a glavna fasada je uokvirena sa dva zvonika. Posebnu vrijednost u crkvi
predstavlja ikonostas, rađen 1908. godine
Crkva Blažene Ozane ili crkva Svete Marije od rijeke sagrađena je 1221. godine, na mjestu ranije ranohrišćanske bazilike iz VI vijeka. U ovoj crkvi nekada se nalazila krstionica, što je otkriveno ispitivanjima nakon zemljotresa iz 1979. godine. Crkva je u XIV vijeku oslikana freskama koje su radili grčki majstori. U crkvi se danas nalaze mošti blažene Ozane, zbog čega Kotorani ovu crkvu i zovu Blažena Ozana .
Crkva Svete Klare sa franjevačkim samostanom, u današnjem obliku potiče iz XVIII vijeka. U crkvi se nalazi raskošni barokni oltar, rad vajara Franćeska Kabjanke. Na mjestu današnjeg franjevačkog samostana nekada se nalazio ženski benediktinski samostan sa danas nestalom crkvom Svetog Bartolomeja. Samostan posjeduje bogatu biblioteku sa velikim brojem starih knjiga, štampanih od 1450. do 1500. godine .
Crkva Svetog Mihaila nastala je u XIV ili XV vijeku, kako govore natpisi u zidovima, a na mjestu na kojem je još u X vijeku postojala mnogo veća crkva. Nakon zemljotresa crkva je sanirana i revitalizovana. Danas se u njoj nalazi Lapidarijum sa zbirkom kamenih spomenika.
Zgrada Arsenala se nalazi u sjeveroistočnom uglu Trga od oružja, koji je po
njemu i dobio ime. Položaj Arsenala odredili su i uslovi na t
Zgrada Napoleonovog pozorišta sagrađena je u XVIII vijeku. Francuske
okupacione vlasti su 1810. godine ovu zgradu sasvim preuredile kak .
Kneževa
palata sagrađena je
u XVIII vijeku. Zajedno sa Kulom gradske straže svojom dužinom čini skoro
cijelu zapadnu fasadu grada. U prošlosti je bila zvanično sjedište mletačkih
providura. Služila je u različite vojne svrhe. Iako lišena svih arhitektonskih
ukrasa, osim renesansnih konzola koje pridržavaju balkon, Kneževa palata ipak
predstavlja jedan od značajnijih spomenika arhitekture grada Kotora.
Kotor grad UNESCO-a Imati status svjetskog kultumog nasljeđa - biti među elitom gradova i lokaliteta koji baštine univerzalne kulturne i prirodne vrijednosti, biti jedno od 830 mjesta na ovoj planeti, čije vrijednosti pripadaju cijelom čovječanstvu - zaista je velika privilegija. Takav status istovremeno predstavlja i podrazumijeva veliku odgovornost i obavezu čitave društvene zajednice za očuvanjem i zaštitom tih, od svijeta priznatih i verifikovanih, univerzalnih vrijednosti, kao i strateški potencijal za napredak lokalne zajednice i njenih građana.
Područje Svjetske baštine obuhvata ukupno 12.000 hektara kopna i 2.600 hektara morske površine. Izuzetna univerzalna vrijednost predstavIja kulturni i prirodni značaj koji prevazilazi nacionalne granice i podjednako je značajan za sadašnje i buduće generacije. Površina teritorije Opštine Kotor obuhvata 335 m²; na području opštine, prema popisu iz 2003. godine, živi 22.947 stanovnika. U najvećim naseljima, gradskim i prigradskim, živi 57,4 % ukupnog stanovništva: Dobrota - 8. 169, Škaljari - 4.002, Risan - 2.083, Kotor (Stari grad) - 1. 331, Prčanj - 1.244. Na zaštićenom području, od ukupnog broja 22.947 stanovnika opštine Kotor, živi oko 70 % . Procenat aktivnog stanovništva na području Opštiine Kotor (prema popisu iz 2003.godine) je 42,8%, a zaposlenih 25,9 %.
|









ukrasni elemenat na palati je gotički portal , koji je pripadao porodici Bizanti .
od brašna . Nastala je u XIV vijeku. Nakon zemljotresa 1667.
godine, palata je promijenila svoj prvobitni izgled. Dodato je sjeverno krilo
palate, o čemu svjedoči i grb sa inicijalima Nikole Bizantija i godinom gradnje
1674. na istočnom zidu palate. Oba krila palate povezuje unutrašnje dvorište sa
stepeništem koje daje palati renesansni oblik. Prozori, portali, stepenište i
krunište bunara sa porodičnim grbom imaju odlike baroka.
brašno, koji su se ranije tu nalazili. Na ovom
trgu su palate plemićkih porodica Pima i Buća. Palata Pima svojom ljepotom dominira trgom. Nastala je nakon
zemljotresa 1667. godine. Ulazni portal palate sa terasom građen je u
renesansnom stilu, dok su prozori i gornji balkon, koji leži na 12 konzola, u
baroknom stilu. Balkonska ograda je rad kotorskih kovača. Iznad glavnog portala
nalazi se grb porodice Pima, koji pridržavaju dva anđela. Palata je obnovljena
nakon zemljotresa 1979. godine .
Trg Svetog Tripuna - Na
ovom trgu nalaze se zgrade najvažnijih institucija
: zgrada Opštine , Biskupija , Istorijski arhiv , Zavod za zaštitu spomenika kulture i katedrala Sv. Tripuna .
Sadašnja katedrala je trobrodna, nekoliko puta
je renovirana, naročito nakon zemljotresa 1667. godine, kada su bili uništeni
zvonici i dio fasade. Nakon zemljotresa, novi zvonici su izgrađeni u baroknom
stilu. Naročitu pažnju privlače rozete na fasadi koje su nekada bile romaničke,
a danas su profilisane gotičko-renesansnim motivima. Katedrala Svetog Tripuna
posjeduje bogatu zbirku umjetničkih slika: Marina Lovrovog Dobričevića, Tripa
Kokolje, Paola Veronezea, ?erolima di Santa Kroće i drugih sjajnih umjetnika. U
katedrali je i bogata kolekcija zlatnih i srebrnih relikvija, djela lokalnih
majstora iz perioda od XIV do XVIII vijeka. Unutrašnjost katedrale oslikana je
freskama koje su radili grčki majstori. Najznačajniji dio unutrašnje dekoracije
je romaničko-gotički ciborijum iz XIV vijeka, koji se nalazi nad glavnim
oltarom. Na zidu apside je Zlatna pala sa prikazom Hrista, Bogorodice, Svetog
Jovana i Svetog Tripuna, kao i 16 drugih svetitelja. Rad je kotorskih zlatara
iz XV vijeka.
Česma Karampana -
u prošlosti jedini izvor slatke vode u gradu. U sadašnjem obliku česma potiče iz epohe baroka , sa kraja XVII ili početka XVIII vijeka. Kovana ograda je djelo nekog od brojnih mastora kovača .
natpis na zapadnoj
fasadi. Ovo je skromna jednobrodna crkva, čiji je glavni brod podijeljen na tri
traveja, istovremeno jedina građevina u gradu koja nije pretrpjela značajnija oštećenja
tokom zemljotresa. Crkva Svetog Luke ubrzo nakon izgradnje oslikana je freskama,
od kojih su ostali samo fragmenti na južnom zidu. Ikonostas crkve je djelo daskala
Dimitrija, rodonačelnika Bokokotorske slikarske škole Rafailović iz XVII vijeka.
Ova crkva je nekada bila katolička, ali je kasnije data na korišćenje
pravoslavnim vjernicima. Crkva ima dva oltara - katolički i pravoslavni. Pod u
crkvi je sačinjen od nadgrobnih ploča na zajedničkim grobnicama kotorskih građana,
jer su se sve do 30-tih godina sahranjivanja obavljala u samoj crkvi .
Crkva Svetog Nikole - Izgradnja
crkve počela je 1902., a završena je 1909. godine, o čemu govori natpis na
fasadi. Crkva je sagrađena u pseudovizantijskom stilu. Ovo je jednobrodna
građevina, a glavna fasada je uokvirena sa dva zvonika. Posebnu vrijednost u crkvi
predstavlja ikonostas, rađen 1908. godine
om mjestu, a takođe
i moćni bastion Citadela sa kulom Kampana na sjeverozapadnom uglu bedema
Kotora, kao i postojanje brodogradilišta na obali mora ispred bastiona
Citadela. Na Trgu od oružja, pred Arsenalom, okupljali su se i opremali
branioci grada pred nailaskom ratnih opasnosti kakva je, na primjer, bila najezda
armade čuvenog gusara Hajrudina Barbarose, koja je 1539. godine doplovila pod
Kotor, ali je poslije tri dana odstupila usljed otpora branilaca. U kotorskom
Arsenalu opremljena je i ratna galija grada Kotora, zvana "Sveti
Tripun". Do potpune izmjene izgleda i pregradnje početkom šezdesetih
godina prošlog vijeka, ova građevina je imala veoma visoki i strmi krov i samo
jedan sprat koji je stajao na moćnim svodovima iznad prizemlja, nad čijim je
ulaznim vratima sačuvan natpis koji kaže da je to "Javno skladište
materijala za posadu zaliva". Na sprat se ulazilo sa Trga vanjskim kamenim
stepeništem koje je uklonjeno krajem XIX vijeka, kada je zgrada Arsenala
pretvorena u veliku vojnu pekaru, koja je snabdijevala garnizon u Kotoru.
Prilikom pregradnje ove stare građevine, za sadašnju namjenu nadozidani su
bočni zidovi do visine drugog sprata, tako da danas postoji prizemlje i dva
sprata.
o bi
uspostavile stalno pozorište, jedno od prvih na ovim prostorima. Da bi se mogla
preurediti u pozorište, jedna fasada - sjeverna je morala biti srušena. Ova
zgrada je bila znatno oštećena u zemljotresu 1979. godine, kada joj je bila
skoro potpuno uništena južna fasada. Obnova fasade izvedena je u svim detaljima
radom
akademskih vajara i graditelja iz Makedonije. Unutrašnjost objekta je u
potpunosti adaptirana za potrebe otvaranja ekskluzivnog ugostiteljsko-zabavnog
objekta .



